Govorno-jezična terapija može unaprijediti verbalne i neverbalne komunikacijske vještine osoba s poremećajima iz spektra autizma (PSA). Sveobuhvatni cilj jest pomoći osobi razviti i koristiti te vještine na što funkcionalniji način. Izazovi osoba s PSA-om variraju pa tako neki od učenika ne komuniciraju verbalno, a neki se služe verbalnom komunikacijom, ali imaju poteškoća s održavanjem razgovora ili razumijevanjem govora tijela te facijalnih ekspresija tijekom razgovora s drugima.Otežano razumijevanje i izražavanje zajedničke su poteškoće osoba PSA.
Program govorno-jezične terapije započinje opservacijom u svrhu formiranja terapijskog programa, određivanja metoda rada i postavljanja odgovarajućih ciljeva. Za svakog učenika napravljena je procjena. Terapijski postupci, kao i terapijski ciljevi, prilagođeni su individualnim potrebama, sposobnostima i motivaciji.
Primjeri nekih od vještina koje govorno-jezična terapija nastoji unaprijediti:
- Jačanje mišića usana, vilice i vrata,
- Proizvođenje jasnijih govornih zvukova,
- Povezivanje emocija s odgovarajućim facijalnim ekspresijama,
- Razumijevanje govora tijela,
- Odgovaranje na zadanu temu,
- Povezivanje slike sa značenjem iste,
- Moduliranje tona glasa.
Povrh toga, govorno-jezična terapija može pomoći neverbalnim učenicima u pronalaženju najprikladnijih načina alternativne komunikacije (gestikulacija, mimika, položaj i držanje tijela, komunikacija putem računala, slike, …). Nadalje, takva terapija nastoji unaprijediti i samo razumijevanje uporabe jezika u razgovoru, višeznačnih riječi, humora, sarkazma ili figurativnog značenja.
Društvena interakcija također je jedan od izazova osoba s PSA te je i jedan od fokusa govorno-jezične terapije. Cilj je dakako ostvariti uspješnu uporabu verbalnih i neverbalnih komunikacijskih vještina u različitim društvenim kontekstima.
U našem Centru, govorno-jezična terapija odvija se u suvremeno opremljenom kabinetu koji je, osim dijagnostičkim i terapijskim instrumentarijem, opremljen senzornim uređajima, komunikatorima (GoTalk 20, Super Talker, iTalk2), Talking photo albumom, informatičkom opremom s Komunikator + aplikacijama, sličicama PECS, piktogramima i sličnim programima. Za najmlađe učenike predviđeni su SIT program, testovi Koralje i Reynell, Talk tools i slično.
Nadasve je važno razumjeti zašto poteškoća upijanja i procesuiranja informacija može bit značajan izazov za ove učenike. Trenutno mišljenje pretpostavlja da komunikacijska oštećenja nadilaze sve aspekte života osoba s PSA. Iako je uobičajeno da se obrazovni programi usredotoče na razvoj učenikovih komunikacijskih vještina, težište je, uglavnom, usmjereno prvenstveno k razvijanju učenikovih izražajnih komunikacijskih vještina, a pažnju je neophodno usmjeriti i na povećanje sposobnosti učenika da razumije komunikaciju u svom životu.
Poboljšanje komunikacije jedan je od njihovih najvažnijih ciljeva, ona je složenija od “samo govora”, podrazumijeva višestruke vještine, uključujući uspostavljanje pažnje, uzimanje informacija, tumačenje tih informacija, pamćenje prošlih informacija i konačno formuliranje odgovora. Komunikacijska nesposobnost tih učenika nije samo problem izražavanja. Može prožeti i nerijetko prožima sve aspekte ovog komunikacijskog procesa. Tako se razvijanjem komunikacijskih vještina snižava stupanj frustracije osoba s PSA, ublažavaju se izazovna ponašanja i unaprjeđuje učenikova akademska i radna sposobnost. No, razumijevanjem složenog konteksta komunikacijskih poteškoća i adekvatnim terapijskim pristupom, možemo učenicima pomoći pri ostvarenju našeg zajedničkog i osnovnog cilja, ostvarenju što uspješnije integracije.