Programi

Rani i predškolski odgojno-obrazovni program Centra za autizam Osijek obuhvaća tri vrtićke skupine pod vodstvom edukacijskih rehabilitatorica, a svaku vrtićku skupinu pohađa 3-5 djece.

Rad se ostvaruje kroz dva posebna programa za djecu rane i predškolske dobi:

1. Program pripreme za integraciju u redovni sustav
2. Razvojni program u posebnim uvjetima rada.

Odgojno-obrazovni rad temelji se na procjeni unutar razvojnih područja te planiranju razvojnih zadaća s ciljem poticanja kognitivnog razvoja, socioemocionalnog razvoja, vještina grube i fine motorike, vještina samozbrinjavanja, jezičnog razvoja i komunikacije te predakademskih vještina i kreativnog stvaralaštva. Na temelju sveobuhvatne procjene navedenih razvojnih područja izrađuje se Orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada te Individualni plan podrške (IPP) za pojedino dijete koji se revidira tijekom pedagoške godine.

Provedba predškolskog kurikuluma naglašava važnost strukturiranih oblika poučavanja koji se odvijaju u malim skupinama, uz sljedovanje aktivnosti te vizualnu podršku, organizaciju i strukturiranje prostora, vremena i osoblja u radu s djetetom. Neizostavno je pri ostvarivanju kurikularnih zadaća slijediti djetetove vještine, potrebe, interese, početne i potencijalne kompetencije, uz poštivanje tempa djetetovog razvoja na svim životnim područjima. Obzirom da je temeljno načelo odgojno-obrazovnog poučavanja individualizacija, cilj je djeci s PSA te njihovim obiteljima pružiti individualno planiranu podršku za stjecanje općih i specifičnih ciljeva. Metode rada koje se u radu koriste jesu znanstveno utemeljene učinkovite metode u radu s djecom s PSA (PECS, TEACCH, ABA, Floortime).

Uz osnovnu opremu u prostoriji vrtićke skupine, prostor je obogaćen didaktičkim materijalima te sredstvima za razvoj senzorne osjetljivosti (proprioceptivni, vestibularni, taktilni, vizualni, auditivni), a u senzornoj sobi, sportskoj dvorani i na dječjem igralištu nalaze se različite sprave i oprema za poticanje motoričkih vještina i senzomotornog razvoja.

Suradnja s roditeljima izrazito je važna sastavnica ovog programa. Cilj je ostvariti suradnju s roditeljima i osnažiti suradnički odnos između voditelja skupina i roditelja koji putem kvalitetne razmjene informacija zajednički planiraju, prate i realiziraju postavljene ciljeve za dijete kako bi se optimalno facilitirao sveukupni dječji rast i razvoj. Roditelji su prvi i glavni odgojitelji svoje djece stoga je suradnja s njima neizostavan čimbenik adekvatne podrške i podučavanja djece s PSA.

U razrednoj i predmetnoj nastavi učenike se poučava sadržajima koje bi oni usvajali i u redovnoj školi, no u manjem opsegu i mnogo manjem razredu, čime je omogućen individualniji pristup svakome od njih.

Nastavni su predmeti koje razredna nastava uključuje: Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i društvo, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura te izborni predmeti Vjeronauk i Informatika.
Nastavni predmeti koje uključuje predmetna nastava su: Hrvatski jezik, Matematika, Priroda, Društvo, Tehnička kultura, Domaćinstvo, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura i Informatika (obvezan predmet u 5. i 6. razredu, a izborni predmet u 7. i 8. razredu) te izborni predmet Vjeronauk. Osim toga, učenici su uključeni i u izvannastavne aktivnosti: Judo, Igramo se i učimo, Mala čitaonica, Keramičari, Eko grupa i Mladi tehničari.

U radu se primjenjuje TEACCH metoda koja sadrži određene principe rada koji su se pokazali vrlo važnima u radu s djecom s poremećajem iz spektra autizma. Naime, ta metoda omogućuje predviđanje i razumijevanje slijeda događaja kod učenika, poštuje njegovu potrebu za rutinom i osigurava mu uspješnost te potiče komunikaciju geste, slikovnog jezika i pisanih oznaka. S obzirom da na taj način učenici mogu predvidjeti sljedeće aktivnosti i razumjeti što se od njih očekuje u pojedinim zadatcima, isto ih potiče k primjerenim odgovorima pa dolazi i do manje poteškoća u ponašanju. Ova metoda uključuje podjelu radnog prostora na kutak za samostalni rad, kutak za rad s učiteljicom, kutak za rad u paru te prostor za igru i odmor. Cilj je takvog načina rada postizanje što veće samostalnosti kod učenika koja će im biti potrebna i u svakodnevnim životnim situacijama i upravo je ta metoda rada ono po čemu se ističe podučavanje nastave u našem centru.

Osim toga, kako bi se učenicima olakšalo višesatni boravak na nastavi, između nastavnih predmeta učenici se opuštaju i odmaraju uz igru te razne zabavne aktivnosti prilagođene njihovim potrebama i interesima.

U sklopu Centra za autizam u Osijeku organizirano je trinaest odgojno-obrazovnih skupina. Pet odgojno-obrazovnih skupina čine učenici od 7 do 10 godina, pet odgojno-obrazovnih skupina pohađaju učenici od 11 do 15 godina, a tri odgojno-obrazovne skupine pohađaju učenici u dobi od 16 do 21 godine.

Kao u razrednoj i predmetnoj nastavi, tako i u radu odgojno-obrazovnih skupina primjenjuju se elementi TEACCH metode, gdje još više dolazi do izražaja učenikova potreba za strukturom, rutinom i vizualnom podrškom. S učenicima u odgojno-obrazovnim skupinama voditelji skupina rade na stjecanju i razvijanju jezičnih i komunikacijskih, socijalnih, matematičkih vještina te na vještinama svakodnevnog života. Učenici također pohađaju nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te uvježbavaju i psihomotorne sposobnosti i usavršavaju svoju motoriku, te razvijaju kreativnost kroz nastavu likovne i glazbene kulture. Učenici starijih odgojno-obrazovnih skupina kroz izobrazbu u obavljanju poslova stječu i razvijaju radne navike i vještine.

Nakon napornog i savjesnog rada, učenici se opuštaju u snoezelen i senzornim sobama, na igralištu ili pak igrajući igre, svirajući ili pjevajući. Svi učenici se posebno vesele nastavi plivanja u sklopu nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Učenici također pohađaju nastavu vjeronauka gdje se prenosi znanje zanimljivim i kreativnim metodama.

Produženi stručni postupak (PSP) je dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski program, organiziran u posebnim odgojno-obrazovnim grupama, koji se odvija prije ili nakon redovite nastave. Tijekom nastave PSP-a učenici imaju osiguran ručak.   

Program PSP-a obuhvaća  pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, različite edukacijsko-rehabilitacijske programe, strukturirane slobodne aktivnosti i kreativne radionice.

Rad u PSP-u je usmjeren na jačanje jakih strana svakog učenika, poticanju razvoja komunikacijskih, socijalnih i emocionalnih vještina, razvijanju kreativnih sposobnosti kao i obogaćivanje individualnog i grupnog slobodnog vremena. Cilj je u što većoj mjeri pripremiti i osposobiti učenike za samostalan život i uključivanje u socijalnu sredinu.

Rehabilitacijski program Metode kreativne terapije ostvaruje se provedbom seansi koje
obuhvaćaju elemente likovne terapije, muzikoterapije i terapije plesom i pokretom. Seanse se
provode individualno u trajanju od 20 minuta, a podijeljene su na uvodni, središnji i završni
dio.

Glavni cilj ovog rehabilitacijskog programa je korištenje terapijskih dobrobiti umjetnosti
na cjelokupni razvoj kroz slobodno kreativno izražavanje putem različitih medija (likovne
tehnike, glazba, ples). Aktivnosti kojima nastojimo ostvariti navedeni cilj sadrže korištenje
likovnih materijala i tehnika u svrhu individualnog izraza i emocionalne regulacije, korištenje
glazbenih instrumenata radi slobodnog izražavanja osjećaja, stvaranje različitih pokreta i
oblika svojim tijelom u svrhu razvijanja osjećaja za vlastito tijelo u prostoru i još mnogo toga.

Psihoterapijski postupci za učenike s poremećajem iz spektra autizma osmišljeni su kako bi im omogućili razvoj socio-emocionalnih vještina, empatije, i samoregulacije. Ovi postupci često slijede integrativni pristup koji kombinira terapiju igrom i direktivne intervencije usmjerene na učenje socijalnih i emocionalnih vještina. Cilj je pružiti djetetu priliku da kroz iskustvo igre, uz podršku učitelja, izgradi i osnaži svoje sposobnosti za povezivanje i komunikaciju s drugima.

Ključni elementi psihoterapijskih postupaka

1. Terapija igrom usmjerena na dijete
   • Terapija igrom koristi igru kao osnovni alat kroz koji dijete izražava svoje emocije, želje i strahove na način koji je za njega prirodan i ugodan. Ovaj pristup podrazumijeva prihvaćanje i empatični odnos terapeuta prema djetetu, čime se stvara sigurno okruženje u kojem dijete može istraživati svoje osjećaje i razvijati nove oblike ponašanja i komunikacije.
   • U ovom okruženju, dijete može otkriti vlastite samoosnažujuće načine ponašanja i tako graditi svoj identitet. Oslanjajući se na neverbalnu komunikaciju, dijete dobiva priliku za izražavanje na načine koji odgovaraju njegovim individualnim potrebama, čime se jača povjerenje i sigurnost u sebe.
2. Direktivne intervencije za razvoj socio-emocionalnih vještina
   • Ove intervencije su usmjerene na specifične ciljeve u razvoju socijalne kompetencije i samoregulacije. Potiče se učenje ponašanja koje djetetu pomaže da prepozna i regulira vlastite emocije te razvije razumijevanje prema osjećajima drugih.
   • Aktivnosti su strukturirane i izazovne, ali istovremeno pružaju djetetu priliku da se osjeća prihvaćeno i vrednovano. Primjerice, mogu uključivati jednostavne društvene igre ili simulacije situacija koje potiču dijete na razumijevanje i izražavanje emocija, što dugoročno jača njihove socio-emocionalne vještine.

Rehabilitacijski program Svakodnevne životne vještine ostvaruje se putem individualnog pristupa učenicima uz izvođenje aktivnosti iz svakodnevnog života svake osobe. Učenici usvajaju nove vještine te uvježbavaju one koje nisu u potpunosti usvojene.

Glavni cilj ovog programa je poticati samostalnost učenika te ih ohrabriti za izvođenje aktivnosti svakodnevnog života bez podrške.

Glavni cilj rehabilitacijskog programa Uključujući znakovni i slikovni jezik je poticanje razvoja funkcionalne komunikacije kod učenika te poučavanje metodama komunikacije koje učenicima omogućuju izražavanje vlastitih želja i potreba.

Tijekom provođenja rehabilitacijskog programa posebna pažnja usmjerena je na područje ekspresivnog i receptivnog govora. Kroz aktivnosti koje se provode individualno i koje prate interese svakog učenika, kod učenika se razvija jezično razumijevanje, podučava se primjerenim načinima komunikacije te se proširuju rečenice i iskazi pri čemu se koristi kombinacija riječi i simbola.

Cilj rehabilitacijskog programa „Primijenjena analiza ponašanja“ jest modifikacija određenih obrazaca ponašanja, najčešće nepoželjnih, usvajanje zamjenskog ponašanja te povećanje funkcionalnih vještina. Razvijaju se i unaprjeđuju socijalne, emocionalne i funkcionalne vještine učenika.

Učitelj edukacijski rehabilitator u suradnji s drugim učiteljem daje savjete i prepoznaje nepoželjno ponašanje, bilježi ga kroz PPP protokol te se na temelju tih podataka izrađuje bihevioralni plan podrške koji sadrži strategije prevencije, strategije intervencije kada se nepoželjno ponašanje pojavi te da se isto ne nastavi, te strategije učenja zamjenskog ponašanja. Izrada bihevioralnog plana podrazumijeva i suradnju s roditeljima koji su također ključni čimbenici u samoj izradi, ali i provedbi istog te se na samom kraju upoznaju s gotovim planom.

Primijenjena analiza ponašanja usmjerena je i na mijenjanje i prilagođavanje okoline, jezika te stila interakcije i didaktičkog materijala kako bi se način podučavanja prilagodio učeniku i njegovim specifičnim potrebama.

Govorno-jezična terapija može unaprijediti verbalne i neverbalne komunikacijske vještine osoba s poremećajima iz spektra autizma (PSA). Sveobuhvatni cilj jest pomoći osobi razviti i koristiti te vještine na što funkcionalniji način. Izazovi osoba s PSA-om variraju pa tako neki od učenika ne komuniciraju verbalno, a neki se služe verbalnom komunikacijom, ali imaju poteškoća s održavanjem razgovora ili razumijevanjem govora tijela te facijalnih ekspresija tijekom razgovora s drugima.Otežano razumijevanje i izražavanje zajedničke su poteškoće osoba PSA.

Program govorno-jezične terapije započinje opservacijom u svrhu formiranja terapijskog programa, određivanja metoda rada i postavljanja odgovarajućih ciljeva. Za svakog učenika napravljena je procjena. Terapijski postupci, kao i terapijski ciljevi, prilagođeni su individualnim potrebama, sposobnostima i motivaciji.

Primjeri nekih od vještina koje govorno-jezična terapija nastoji unaprijediti:

• Jačanje mišića usana, vilice i vrata,
• Proizvođenje jasnijih govornih zvukova,
• Povezivanje emocija s odgovarajućim facijalnim ekspresijama,
• Razumijevanje govora tijela,
• Odgovaranje na zadanu temu,
• Povezivanje slike sa značenjem iste,
• Moduliranje tona glasa.

Povrh toga, govorno-jezična terapija može pomoći neverbalnim učenicima u pronalaženju najprikladnijih načina alternativne komunikacije (gestikulacija, mimika, položaj i držanje tijela, komunikacija putem računala, slike, …). Nadalje, takva terapija nastoji unaprijediti i samo razumijevanje uporabe jezika u razgovoru, višeznačnih riječi, humora, sarkazma ili figurativnog značenja.

Društvena interakcija također je jedan od izazova osoba s PSA te je i jedan od fokusa govorno-jezične terapije. Cilj je dakako ostvariti uspješnu uporabu verbalnih i neverbalnih komunikacijskih vještina u različitim društvenim kontekstima.

U našem Centru, govorno-jezična terapija odvija se u suvremeno opremljenom kabinetu koji je, osim dijagnostičkim i terapijskim instrumentarijem, opremljen senzornim uređajima, komunikatorima (GoTalk 20, Super Talker, iTalk2), Talking photo albumom, informatičkom opremom s Komunikator + aplikacijama, sličicama PECS, piktogramima i sličnim programima. Za najmlađe učenike predviđeni su SIT program, testovi Koralje i Reynell, Talk tools i slično.

Nadasve je važno razumjeti zašto poteškoća upijanja i procesuiranja informacija može bit značajan izazov za ove učenike. Trenutno mišljenje pretpostavlja da komunikacijska oštećenja nadilaze sve aspekte života osoba s PSA. Iako je uobičajeno da se obrazovni programi usredotoče na razvoj učenikovih komunikacijskih vještina, težište je, uglavnom, usmjereno prvenstveno k razvijanju učenikovih izražajnih komunikacijskih vještina, a pažnju je neophodno usmjeriti i na povećanje sposobnosti učenika da razumije komunikaciju u svom životu.

Poboljšanje komunikacije jedan je od njihovih najvažnijih ciljeva, ona je složenija od “samo govora”, podrazumijeva višestruke vještine, uključujući uspostavljanje pažnje, uzimanje informacija, tumačenje tih informacija, pamćenje prošlih informacija i konačno formuliranje odgovora. Komunikacijska nesposobnost tih učenika nije samo problem izražavanja. Može prožeti i nerijetko prožima sve aspekte ovog komunikacijskog procesa. Tako se razvijanjem komunikacijskih vještina snižava stupanj frustracije osoba s PSA, ublažavaju se izazovna ponašanja i unaprjeđuje učenikova akademska i radna sposobnost. No, razumijevanjem složenog konteksta komunikacijskih poteškoća i adekvatnim terapijskim pristupom, možemo učenicima pomoći pri ostvarenju našeg zajedničkog i osnovnog cilja, ostvarenju što uspješnije integracije.

Muzikoterapija predstavlja profesionalnu upotrebu glazbe i njenih elemenata kao intervencije u medicinskom, obrazovnom i svakodnevnom okruženju, u radu s pojedincima, skupinama, obiteljima ili zajednicama koje nastoje ostvariti optimalnu kvalitetu života i poboljšati fizičko, socijalno, emotivno, spoznajno i duhovno zdravlje.

Ciljevi su muzikoterapeuta utvrditi i primijeniti pristupe muzikoterapije koji učinkovito pomažu u obnavljanju, održavanju i poboljšavanju fizičkog i psihičkog zdravlja. U tom cilju, muzikoterapeuti vjeruju u dostojanstvo i vrijednost svake osobe, promiču korištenje glazbe u terapiji, uspostavljanje i održavanje visokih standarda u kliničkom radu te od sebe zahtijevaju maksimum u etičkom ponašanju.

Muzikoterapeut ne podučava muzičke vještine, one su sporedne u odnosu na unaprijed određene terapijske ciljeve.

Osoba ne mora imati muzičke sposobnosti kako bi imala koristi od muzikoterapije niti postoji određena vrsta glazbe koja ima veći terapijski učinak od druge. Muzikoterapija se dijeli na aktivnu (klijent aktivno sudjeluje u muzičkim aktivnostima) i receptivnu (aktivno slušanje).

Neki su od ciljeva muzikoterapije: razvoj komunikacijskih vještina, izražavanje unutarnjih stanja i emocija, razvijanje pozitivne slike o sebi, kanaliziranje agresivnosti ili neadaptivnog ponašanja, opuštanje, fokus i samoregulacija, razvijanje svijesti o sebi, drugima i okolini u kojoj se nalazimo, usmjerenost pažnje, razvoj kreativnosti i imaginacije, poticanje interakcije, razvoj neverbalne komunikacije, razvoj/održavanje fine i grube motorike, razvoj socijalnih vještina te razvijanje samopouzdanja.

Muzikoterapija se provodi individualno za djecu s poremećajima iz spektra autizma, jednom do dva puta tjedno.

Senzorna integracija je sposobnost uređivanja osjetnih utisaka da bi oni bili korisno upotrijebljeni. Drugim riječima, senzorna integracija podrazumijeva preradu informacija i omogućuje učinkovitu interakciju s okolinom i s ljudima. Disfunkcije senzorne integracije mogu se pojaviti u jednom ili više sustava (taktilnom, vestibularnom, proprioceptivnom, vizualnom, auditivnom, limbičkom, gustativnom i olfaktornom sustavu).

Tretmani ili terapije senzorne integracije provode se u senzornoj sobi. Senzorna soba je opremljena opremom za poticanje svih osjetnih sustava. Sprave moraju biti sigurne i prilagođene djetetu te se upravo zbog toga nabavljaju iz specijaliziranih trgovina. U senzornoj sobi radi senzorni pedagog ili senzorni terapeut. Prvi dolazak djeteta u senzornu sobu bitan je za procjenu pa ga zato treba snimiti. Izuzetno je važno da dijete i tijekom procjene i tijekom tretmana bude boso. Nakon obavljene procjene određuju se ciljevi za dijete. Za tretmane u senzornoj sobi dobri su kandidati djeca sa sljedećim simptomima disfunkcije senzorne integracije: zaostajanje u motoričkom razvoju, teškoće motoričkog planiranja, nesimetrično držanje tijela, nespretnost, odbijanje maženja i diranja, teškoće samoregulacije, smetnje spavanja, sisanja, hranjenja, pijenja, pretjerane reakcije na neopasne podražaje, dodatna hiper ili hipo aktivnost, hipertonus ili hipotonus, poremećaj uzbuđenosti i percepcije, slaba sposobnost zapažanja, slabost koncentracije, pažnje, učenja, poteškoće govora, smetnje ponašanja, otežano igranje.

Ciljevi tretmana usmjereni su na pomaganje djetetu u onim teškoćama na koje ukazuje dijagnostika senzorne integracije i na postojeću, od djeteta izabranu aktivnost u određenom terapijskom okruženju. Pri tome je važno napomenuti da slijedimo djetetove interese, ali ujedno nastojimo imati na umu organizaciju aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima.

Plivanje pripada prirodnim oblicima kretanja s vrlo izraženim pozitivnim utjecajem na organizam, pogotovo na organizam u razvoju. Njime se mogu ostvarivati značajni preventivno-korektivni i terapeutski utjecaji. Cilj je plivanja pozitivno djelovanje na kvalitetu života djece s autizmom. Primjenjujemo vježbe za povećanje amplitudnih pokreta, vježbe za jačanje lokomotornog, kardiovaskularnog i respiratornog sustava. Plivanje ima utjecaj na cijeli organizam, a rezultati su bolje tjelesno i psihičko stanje, poboljšana cirkulacija, lakše izvođenje punog opsega pokreta.

U bazenu provodimo velik broj tjelesnih aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, skakanje, plutanje na vodi, vježbe uz rub bazena, manipulacija objektima i druge aktivnosti. U vodi se mogu provoditi iste tjelesne aktivnosti kao i na kopnu, no uz malu razliku u tome što voda pruža vježbaču niz pogodnosti kao što je veći podražaj na kinestetički sustav, što pogoduje učenju novih motoričkih vještina. Koristeći otpor vode dijete može uvježbavati različite kretnje poput skokova i trčanja s mnogo većim otporom nego na kopnu. Aktivnostima u vodi i svladavanjem pojedinih plivačkih tehnika djeca se mogu naučiti samostalno kretati u prostoru te osjetiti potpunu neovisnost pokreta.

Likovna terapija temelji se na spoznaji o pozitivnim učincima likovnosti na čovjeka odnosno na njegovo cjelokupno zdravlje (psihičko i fizičko). Svaka osoba, bez obzira na razinu sposobnosti, ima sposobnost projekcije svojih unutarnjih konflikata u vizualne oblike te je likovno izražavanje zapravo sredstvo neverbalne komunikacije sa sobom ili svijetom oko sebe, sredstvo unutarnjeg ili vanjskog dijaloga. Stoga, unutrašnje iskustvo koje se likovno iskazuje postaje jasnije, osvještava se i lakše ga je verbalno izraziti. Bit likovne terapije je i u terapijskoj aktivnosti stvaranja nečega, u samom procesu i rezultatima tog procesa, u stvaranju novih spoznaja, usvajanju novih iskustava, što sve pridonosi samopotvrđivanju, jačanju samopouzdanja, harmoniziranju, rekreaciji i integraciji osobe. U radu s djecom s poremećajima iz spektra autizma naglasak je na samom procesu i njegovom terapijskom učinku, a ne na likovnom proizvodu kao rezultatu tog procesa. Likovna terapija većinom se ostvaruje individualnim radom, a u pojedinim ciljanim situacijama u manjim skupinama.

Osim tih osnovnih zajedničkih crta, djeca su vrlo različita.

Razlikuju se po:

• Dobi (od 7. do 21. godine),
• Stupnju sposobnosti,
• Specifičnoj dijagnozi,
• Karakteru,
• Interesu za likovno izražavanje.

Ciljevi i zadaće likovne terapije:

• Poticanje djeteta koje je pasivno, nemotivirano i interesno zatvoreno,
• Razvijanje pažnje i koncentracije kod djece s izraženom hiperaktivnošću, perceptivnog osvještavanja vlastitog tijela i izgradnje cjelovite slike o njemu,
• Razvijanje vizualne i taktilne percepcije i općenito percepcije prostora,
• Podizanje razine grafičkog izražavanja-razvoj likovnog jezika, korištenje likovnog izraza kao sredstva komunikacije,
• Izgradnja odnosa sa skupinom i unutar skupine,
• Usmjeravanje i smanjivanje psihomotoričkog nemira, snažnih emocija i nepoželjnih oblika ponašanja.

Kako su djeca s obzirom na stupanj sposobnosti vrlo različita, likovna terapija kreće se od jednostavnog korištenja likovnih sredstava i pomagala do složenih likovnih postupaka koji imaju elemente radnog procesa.

Aktivnosti:

• Različite igre vodom, zemljom-glinom, plodovima i raznim drugim materijalima s ciljem razvoja percepcije, spoznaje, motoričkih i kreativnih sposobnosti,
• Igre bojom: ostavljanje tragova tijela, bojanje prstićima (otisci ručica, ocrtavanje kontura tijela s ciljem osvještavanja tijela),
• Pravilno korištenje likovnih sredstava i materijala,
• Postupci potpomaganja: vođenje, opcrtavanje, korištenje šablona, praćenje traga, spajanje točkica, precrtavanje…,
• Gnječenje, trganje, savijanje materijala (glina, glinamol, plastelin) oblikovanje jednostavnih formi – valjčića, niti, kuglica i njihovo spajanje u jednostavne oblike (ogrlice npr.),
• Gužvanje, trganje, rezanje i stvaranje određene forme spajanjem (oblikovanje papira),
• Izrada kolaža i mozaika (kao rezultata stereotipnog trganja ili rezanja papirića),
• Slobodno crtanje, slikanje, oblikovanje (dijete samo izražava želju što i s čim želi raditi, a terapeut usmjerava razgovorom i ukazivanjem na mogućnosti),
• Izrada fotomontaža (fotografski predložak plus intervencija linijom, bojom)kao poticaj vježbanju prostornih odnosa i proporcija,
• Jednostavni grafički postupci: pečati od stiropora, pluta, linoleuma,
• Nešto složeniji grafički postupci (karton tisak, monotipija, šablonski tisak, batik papir),
• Slikanje na štafelaju (veliki format-ljepenka ili kolaž papir) uz korištenje kistova različite debljine, spužvastih valjaka, špatulica, pečata- svladavanje straha od velikog formata i prostora općenito,
• Sudjelovanje u izradi blagdanskih i prigodnih dekoracija jednostavnih predmeta i čestitki (cilj je osvještavanje događaja oko sebe- blagdana, promjena u prirodi…),
• Organiziranje prigodnih izložbi kao poticaj razvijanju osjećaja za vrijednost vlastitog rada.

Izvannastavna aktivnost Pjevački zbor osmišljena je za poticanje i razvijanje djetetovih
glazbenih, ali i drugih vještina poput socijalne interakcije, komunikacije te međusobne
suradnje.
Predviđeni ciljevi i zadatci su: usvajanje osnova vokalne tehnike, njegovanje glasa i razvijanje
kulture lijepog pjevanja, poticanje komunikacije glazbenim razgovorom uz uspostavljanje
povezanosti s učiteljem i članovima skupine te praktičan rad na različitim stilovima glazbe uz
nastupe na školskim događanjima.

Izvannastavna aktivnost Glazbena radionica osmišljena je za poticanje i razvijanje djetetovih
glazbenih, ali i drugih vještina poput socijalne interakcije, komunikacije te međusobne
suradnje.
Glazbene igre, sviranje, pjevanje, pokret uz glazbu te slušanje neke su od aktivnosti koje će
biti provođene u svrhu ostvarivanja glazbenih, ali i neglazbenih ciljeva.
Predviđeni ciljevi i zadatci su: upoznavanje učenika s Orffovim instrumentarijem, usvajanje
osnova sviranja ritamskih glazbala, poticanje komunikacije glazbenim razgovorom,
uspostavljanje povezanosti s učiteljem te ostalim članovima skupine, praktičan rad na
različitim stilovima glazbe te nastupi na školskim priredbama.

Izvannastavna aktivnost Mali rukotvorci potiče razvoj kreativnost učenika u svrhu zadovoljavanja njihovih interesa. Učenike se poučava kako od početne ideje doći do završnog proizvoda. Tijekom nastave potiče se razvoj motoričkih vještina i socijalnih kompetencije učenika te na kreativan način obilježavaju prigodne dane tijekom godine.

Ciljevi izvannastavne aktivnosti uključuju poticanje vještina fine motorike, kreativnosti, samostalnosti i urednosti u radu kao i stvaranje radnih navika.

Izvannastavna aktivnost Likovna radionica provodi se kroz likovne aktivnosti gdje se učenici likovno izražavaju i razvijaju kreativne  sposobnosti. Učenici istražuju i otkrivaju svijet oko sebe i tako razvijaju kreativnost i maštu te time jačaju i samopouzdanje, samostalnost i samokontrolu.

Praktičnim radom kod učenika se ohrabruje likovno razmišljanje kroz različite likovne tehnike u svrhu boljeg shvaćanja djela likovne umjetnosti, obogaćivanja likovnog jezika te stvaranja inovativnih i kreativnih rješenja. Stečene vještine i znanja iz poznavanja likovnog jezika, korištenja likovnih materijala i tehnika na kraju učenici primjenjuju i kod estetskog uređenja Centra, sudjelovanjem na likovnim natječajima za djecu, projektima i obilježavanju važnih datuma.

Neki su od ciljeva likovne radionice poticati i socijalne i komunikacijske vještine, razvijanje finih motoričkih vještina, razvijanje koncentracije, poticati  razvijanje oblikovnih i izražajnih sposobnosti različitim tehnikama i materijalima, istraživanje i eksperimentiranje kroz različite likovne tehnike (crtačke, slikarske, kiparske, grafičke, novi mediji), poticati kreativno i kritičko mišljenje te poticati suradničko učenje u radu u paru.

Izvannastavna aktivnost Eko grupa usmjerena je na razvijanje ekološke svijesti kod učenika. Cilj eko grupe je poučavati učenike važnosti zaštite okoliša te razvijati navike kojima čuvamo okoliš. 

Učenike se potiče da aktivno sudjeluju u aktivnostima kao što su razvrstavanje i iskorištavanje otpada kod kuće i u školi te uređenje okoliša. S učenicima se također tijekom cijele godine obilježavaju ekološki bitni datumi.

Izvannastavna aktivnost Kistići ostvaruje se kroz likovne radionice koje obuhvaćaju korištenje različitih likovnih materijala i tehnika crtanja, bojenja i slikanja. Naše učenike potičemo na kreativno izražavanje u svrhu razvijanja vlastitog potencijala kroz individualan rad i rad u paru. Također se kroz kreativno izražavanje potiče razvoj socijalnih vještina, fine motorike i spoznaje. Ciljevi ovih aktivnosti odnose se na upoznavanje različitih likovnih materijala i tehnika, individualno kreativno izražavanje te kreativno izražavanje u paru uz ugodnu atmosferu i poticajno okruženje.

Izvannastavna aktivnost Judo omogućuje sveobuhvatni fizički razvoj te razvoj psihomotorike (osjećaj za prostor, perspektivu, koordinaciju pokreta ruku i nogu, padanje…).

Cilj je kod učenika s poremećajem iz spektra autizma poticati socijalne interakcije, poticati razvoj grubih i finih motoričkih vještina, razvijati biotička motorička znanja poput hodanja, trčanja, puzanja, provlačenja, vučenja, guranja, dizanja i nošenja koja se izvode kroz bezopasnu igru s naglaskom na razvoj ravnoteže, koordinacije i fleksibilnosti, ovladati osnovnim tehnikama Juda (tehnike padova, bacanja i zahvata držanja), izmjenjujući pri tome vježbe niskog, umjerenog i visokog intenziteta.  

Izvannastavna aktivnost Igramo se i učimo usmjerena je na razvoj socijalnih, motoričkih i kognitivnih vještina kroz igru i vođene aktivnosti. Kroz razne zabavne i interaktivne igre, učenici uče surađivati, usmjeravati pažnju i razvijati fine motoričke sposobnosti. Aktivnosti uključuju igre s predmetima različitih oblika i veličina za razvoj prostorne orijentacije, kreativne zadatke za izražavanje mašte, te rješavanje jednostavnih problema kako bi poboljšali svoje logičke vještine.

Cilj je poticanje emocionalne regulacije, kreativnosti i socijalne interakcije, uz postepeno usvajanje osnovnih matematičkih pojmova.

Tijekom nastave malih umjetnika, kroz kreativno izražavanje, djeca razvijaju niz vještina i sposobnosti.
Razvija se mašta i inovativnost, poboljšavaju kognitivne funkcije, smanjuje stres, razvijaju socijalne vještine te unaprjeđuje emocionalni razvoj. Sudjelovanje u kreativnim aktivnostima pozitivno djeluje na razvoj fine motorike, razvija estetsku svijest te kreativno rješavanje problema. Aktivnosti su prilagođene dobi i interesu učenika.

Aktivnosti koje provodimo su:

• Crtanje i slikanje: koristimo različite tehnike kao što su prsti, četkice, spužve, tempere, akvarel, bojice…
• Modeliranje: plastelin, glina, kinetički pijesak.
• Origami: savijanje papira u različite oblike.
• Sviranje, pjevanje i ples: slušanje glazbe i glazbene igre, sviranje i praćenje ritma različitim glazbalima.

Izvannastavna aktivnost Sportska grupa ima za cilj pozitivno djelovanje na kvalitetu života djece, razvoj samostalnosti i sposobnosti rješavanja različitih zadataka i problema. Kod djece se potiče usvajanje i poštivanje pravila te stvaranje i generaliziranje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja.

Primjenom različitih kretnih struktura utječe se na djetetov socijalni, emocionalni i fizički razvoj.

Cilj izvannastavne aktivnosti plivanje je poboljšanje motoričkih vještina, koordinacije i fizičke kondicije, ali i pružanje terapijskog učinka koji može pozitivno utjecati na djetetov emocionalni i socijalni razvoj. Plivanje pomaže djeci u smanjivanju anksioznosti, poboljšanju pažnje i razvoju osjećaja sigurnosti u vodi. Također im omogućuje socijalizaciju i komunikaciju s vršnjacima i učiteljicom u kontroliranom okruženju, što dodatno jača njihovo samopouzdanje i omogućava bolje prilagođavanje u svakodnevnim situacijama. U grupnim aktivnostima, djeca razvijaju socijalne vještine kroz igru i suradnju s vršnjacima. Kroz pozitivno vodstvo, djeca jačaju osjećaj pripadnosti i motivaciju za postizanje ciljeva, što pridonosi njihovom emocionalnom razvoju i boljoj kvaliteti života.

Izvannastavna aktivnost Mala čitaonica osmišljena je za poticanje čitalačkih interesa, razvijanje radnih navika i jačanje komunikacijskih vještina kod učenika. Ova izvannastavna aktivnost obogaćuje rječnik i potiče praktičnu primjenu svakodnevnog čitanja, pri čemu učenici povezuju pročitan tekst s vlastitim iskustvima, znanjem i idejama.

Cilj aktivnosti je razvoj osnovnih čitalačkih vještina i kompetencija te jačanje interesa za pisanu riječ, prilagođeno dobi učenika kroz bajke, basne i priče. Čitanjem različitih umjetničkih tekstova, učenici se uvode u svijet književnosti, a kroz metode čitanja (uglavnom slikovnica), slušanja (ponekad zvučnih knjiga i glazbe), gledanja crtanih filmova (za usporedbu s knjigom), razgovora i slikovnog izražavanja, djeca se postupno uvode u svijet knjige i mašte. Na taj način, Mala čitaonica njeguje ljubav prema čitanju i čini školsku knjižnicu i učionicu mjestom ugode, zabave i topline.

Izvannastavna aktivnost Keramičari usmjerena je na poticanje i razvoj kreativnosti i stvaralačkog izražavanja učenika kroz korištenje i oblikovanje gline. Učenike se potiče na samostalno korištenje gline i glinamola, miješenje, valjanje i oblikovanje različitim tehnikama te izrezivanje jednostavnih i složenih oblika. Dio predmeta izrađenih tijekom nastave dostupno je kroz UZ Oblak.

Uz razvoj kreativnosti i stvaralaštva, izradom različitih predmeta i sudjelovanju u navedenim aktivnostima, kod učenika se potiče razvoj fine motorike, pružaju taktilni i senzorni podražaji, dok se kod drugih učenika potiče desenzibilizacija na različite taktilne teksture.

Izvannastavna aktivnost Vjeronaučna grupa učenika priprema za primanje Sakramenta Prve
Pričesti. Plan i program Vjeronaučne grupe prati 5 tematskih cjelina: Stvaramo prijateljstvo;
Ukorak s liturgijskom godinom; Susresti Isusa u Euharistiji; Isus u mom srcu; Ostati uz
Isusov stol.

Kroz navedene tematske cjeline učenika se uz molitvu, pjesmu, kreativan izričaj i
prilagođen govor kroz praćenje liturgijske godine i blagdana te slikovitog govora i simbola
upoznaje sa izgledom katoličke crkve i primanja posvećene hostije na dan Prve Svete Pričesti.

Izvannastavna aktivnost Informatička grupa na zanimljiv i kreativan način želi učenicima približiti korištenje digitalne tehnologije. Potiče učenike na ispravno i samostalno korištenje digitalnom tehnologijom te unapređuje digitalnu pismenost kod svakog pojedinca.

Cilj nam je stjecanje vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije koja će olakšati učenicima rad u nastavnom procesu i u svakodnevnom životu. Edukativne igre, zanimljivi i poučni video zapisi, tekstovi i slike te rad u različitim digitalnim alatima učenicima će donositi radost i zadovoljstvo te će u njima pobuđivati želju za rastom i napretkom.

Izvannastavna aktivnost Mali kuhari bazira se na upoznavanju s temeljnim znanjima iz područja domaćinstva, stjecanjem i jačanjem radnih navika, sposobnosti i vještina. Učenici će kroz izvannastavnu aktivnost naučiti i ojačati bonton prilikom objeda, ojačati samostalnost prilikom uzimanja i pripremanja obroka, naučiti guliti i rezati voće i povrće te razviti vještinu pripreme jednostavnih napitaka i obroka.

Cilj izvannastavne aktivnosti Mali kuhari jest jačanje samostalnosti u kuhinji te bontona za stolom kroz zabavu, održavanje radnog prostora urednim, korištenje osnovnim kućanskim aparatima, a krajnji je rezultat podizanje razine vlastitog funkcioniranja.

Izvannastavna aktivnost Mladi tehničari ostvaruje se kroz razne aktivnosti korištenja jednostavnog alata i pribora uz razlikovanje materijala koji se nalaze u našoj okolini. Učenici uz podršku izrađuju nove predmete, popravljaju stare te se uče radnim navikama i praktičnim vještinama.

Aktivnosti se ostvaruje grupnim pristupom radu te se potiče socijalizacija učenika, razvoj vještina fine motorike kao i koordinacija oko-ruka.